Bob (biljka)

Bob
Ilustracija boba
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Rod: Vicia
Vrsta: V. faba
Dvojni naziv
Vicia faba
L.

Bob (lat. Vicia faba) je jednogodiišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koriste u prehrani slično kao grah.

Opis

Bob je jednogodišnja biljka nerazgranatih, šupljih, četvrtastih uspravnih stabljika, visoka do 1 m. Listovi su mesnati, plavičastozeleni s lisnom drškom, koja se produžava u zašiljeni vrh na kojem su 2-3 para sjedećih jajastih listića. Zalisci su krupni i srcolikih. Cvatovi su sa 2-4 krupna leptirasta bijela i mirišljava cvijeta. Mahune su u početku uspravne, kasnije viseće. Na poprečnom presjeku su okrugle, dugačke od 8 do 20 cm i oko 1-2 cm široke. Mlade su zelene i zeljaste, a zrele tamnomrke, kožaste. Mahuna je iznutra pregrađena poprečnim zidovima, sadrži 2-7 graholikih do 3 cm velikih sjemenki.

Bob se uzgaja na vlažnim mjestima, na bogatom tlu. Sije se u drugoj polovini ožujka. Ubiranje zrna obavlja se, kada većina mahuna sazri - pocrni. U našim se krajevima uglavnom bere i priprema još zelen.

Preko 100 varijeteta boba uzgaja se u Starom svijetu. U Sjevernoj Americi i Kanadi bob se relativno malo uzgaja.

Upotreba

Bob se koristi kao povrće. U prehrani se koriste mlade mahune ili sjemenke, bogate hranjivim tvarima. 100 grama zrelog sirovog sjemena sadrži preko 25 grama bjelančevina, ugljikohidrate, vlakna i minerale.

Povijest

Ova mahunarka je bila uzgojena još u kasnom neolitiku, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, kasnije u željeznom dobu, već je raširena diljem Europe. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije, posebno Starih Grka i Rimljana. Prije nego što je grah donesen iz Amerike u Europu, (prije 16., 17. stoljeća) variva slična onim koja se danas rade od graha, pripremana su od boba.

Danas se bob najviše uzgaja u: Kini, Etiopiji, Iranu, Egiptu i dr.

Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je prekursor dopamina pa se preporučuje kod oboljelih od Parkinsonove bolesti, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.

U Hrvatskoj postoje manifestacije: Dani boba i blitve na otoku Braču i Fešta od boba u Kaštel Kambelovcu.

Zdravstveni aspekt

Polen i sirovo seme boba sadrže alkaloide (vicin) koji mogu da izazovu hemolitičku anemiju kod osoba koja imaju nasledni poremećaj metabolizma eritrocita - manjak enzima glukozo - 6 fosfat dehidrogenaze. Ovo stanje poznato je kao '''favizam''' i često se javlja u područjima zahvaćenim malarijom. Hemoliza eritrocita indukovana favizmom deluje nepovoljno na razvoj izazivača malarije Plasmodium falcipacrum, pa u izvesnom smislu predstavlja zaštitu od ove bolesti.

Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je preteča dopamina pa se preporučuje kod obolelih od parkinsonizma, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.

Galerija

  • Cvijet boba
    Cvijet boba
  • Zrele mahune boba
    Zrele mahune boba
  • Sjemenka boba u mahunama
    Sjemenka boba u mahunama
  • Sjemenke boba kao grickalice
    Sjemenke boba kao grickalice

Literatura

  • Jančić Radiša, Stojanović Danilo. Ekonomska botanika, korisne biljke i njihovi proizvodi. 1. izd. Beograd: Zavod za udžbenike, 2008.

Spoljašnje veze

Bob (biljka) na Wikimedijinoj ostavi
  • bob-zdrava hrana Arhivirano 2012-06-17 na Wayback Machine-u
  • sokobanjsko grne - pihtije od boba Arhivirano 2012-05-16 na Wayback Machine-u
  • Fava beans and G6PD Deficiency information Arhivirano 2010-09-23 na Wayback Machine-u
  • Vicia faba at Purdue University
  • Alternative Field Crops Manual at Purdue University