Eugene Wigner

Eugene Paul Wigner

Wigner 1963.
Rođenje (1902-11-17)17. 11. 1902.
Budimpešta, Austrougarska
Smrt 1. 1. 1995. (dob: 92)
Prinston, Nju Đerzi, SAD
Polje Teorijska fizika
Atomska fizika
Nuklearna fizika
Fizika čvrstog stanja
Alma mater Tehnički Univerzitet u Berlinu
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1963)

Eugene Paul Wigner (mađ. Wigner Jenő Pál; Budimpešta, 17. studenog 1902. – Princeton, New Jersey, 1. siječnja 1995.) bio je američki fizičar i matematičar, mađarskog porijekla. Najpoznatiji je po teoriji simetrije u kvantnoj mehanici, kao i po istraživanju građe atomskoj jezgra, kao i po nekoliko matematičkih poučaka. Prvi je pronašao trovanje ksenonom-135, koji nastaje u nuklearnim reaktorima.[1] Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1963., koju su dijelili Maria Goeppert-Mayer, J. Hans D. Jensen i on, "za doprinose teoriji atomske jezgre i elementarnih čestica, osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije". [2]

Biografija

Eugene Wigner je rođen u Austro-Ugarskoj monarhiji, a roditelji su mu bili Židovi. Kad je imao 11 godina, razbolio se vjerovatno od sušice ili tuberkuloze, pa su ga roditelji poslali šest tjedana u lječilište, u austrijske planine. U to vrijeme liječenja, Eugene Wigner je iznenada pokazao interes za rješavanje složenih matematičkih problema.

Od 1915. do 1919 polazio je gimnaziju u Budimpešti, zajedno s Johnom von Neumannom, gdje su obadvojica išli na dodatne sate iz matematike. 1919. u Madžarskoj je na vlasti bio komunistički režim Béle Kuna, pa se Eugene Wigner preselio s obitelji u Austriju, a u međuvremenu su prominijeli vjeru u luteranizam. Nakon pada Béle Kuna, vraćaju se nazad u Madžarsku. [3]

Od 1921. Eugene Wigner je studirao za inženjera kemije u Berlinu. Svake srijede prisustvovao je sastancima Njemačkog društva fizičara, a tamo su bili i vrlo poznata imena u fizici, kao Max Planck, Max von Laue, Rudolf Ladenburg, Werner Heisenberg, Walther Nernst, Wolfgang Pauli i Albert Einstein. Eugene Wigner se posebno sprijateljio s Leóm Szilárdom i Michaelom Polanyiem, s kima je postao najbolji prijatelj. U to vrijeme izuzetno se zainteresirao za kvantnu mehaniku.

Krajem 1920-tih, pomagao je velikom matematičaru Davidu Hilbertu, ali to je bilo veliko razočaranje za njega. Ipak, 1927. je postavio teoriju simetrije u kvantnoj mehanici, uvođenjem Wignerove D-matrice. Od 1931. radi na teoriji grupa u kvantnoj mehanici, a kasnije je nastavio na proučavanju atomske jezgre. Razvio je i teoriju nuklearne reakcije, poznatu kao Wigner–Eckartov poučak. [4]

Od 1930. se seli u SAD na Univerzitet Princeton, budući su nacionalsocijalisti već dolazili na vlast u Njemačkoj. 1934. je upoznao Paula Diraca, koji se kasnije i oženio njegovom sestrom Manci. 1936. se seli u Wisconsin, gdje upoznaje svoju prvu ženu Ameliu Frank, koja na žalost umire slijedeće godine, što je Eugenea izuzetno pogodilo. Od 1937. postaje građanin SAD. Iako se nije bavio politikom i bio je pacifist po uvjerenju, bio je jedan od glavnih zagovornika projekta Manhattan, za vrijeme kojeg su nastale prve atomske bombe, a dvije su bačene na Japan 1945. 1942. sudjeluje u gradnji prvog nuklearnog reaktora u Chicagu, gdje je ostvarena prva nuklearna lančana reakcija. [5]

1941. se oženio sa svojom drugom ženom Mary Annette Wheeler, koja je bila profesor fizike, a završila je studij na Sveučilištu Yale. Ostali su zajedno do 1977., i imali su dvoje djece. Eugene Wigner je bio poznat po svojoj uljudnosti.
1963. je dijelio Nobelovu nagrade za fiziku, a u to vrijeme se sve više bavi filozofijom. Oženio se i treći put s Eileen Wigner. Treba napomenuti i slijedeći doprinos nauci s Wigner-Seitzovom ćelijom, a to je geometrijska konstrukcija koja se koristi u opisu kristalne rešetke u fizici čvrstoga stanja

Izvori

  1. ↑ Rhodes Richard: "Dark Sun: The Making Of The Hydrogen Bomb", publisher=Simon & Schuster, 1996.
  2. ↑ [1] Arhivirano 2011-12-30 na Wayback Machine-u "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.
  3. ↑ Andrew Szanton: "The Recollections of Eugene P. Wigner", publisher=Plenum, 1992.
  4. ↑ Wigner E.: "Einige Folgerungen aus der Schrödingerschen Theorie für die Termstrukturen", journal=Zeitschrift für Physik, 1927.
  5. ↑ [2] Arhivirano 2012-02-04 na Wayback Machine-u "Science and Technology"
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Wilhelm Conrad Röntgen  • 1902. Hendrik Antoon Lorentz / Pieter Zeeman  • 1903. Antoine Henri Becquerel / Pierre Curie / Marie Curie  • 1904. Lord Rayleigh  • 1905. Philipp Lenard  • 1906. Joseph John Thomson  • 1907. Albert A. Michelson  • 1908. Gabriel Lippmann  • 1909. Guglielmo Marconi / Karl Ferdinand Braun  • 1910. Johannes Diderik van der Waals  • 1911. Wilhelm Wien  • 1912. Nils Gustaf Dalén  • 1913. Heike Kamerlingh Onnes  • 1914. Max von Laue  • 1915. William Henry Bragg / William Lawrence Bragg  • 1917. Charles Glover Barkla  • 1918. Max Planck  • 1919. Johannes Stark  • 1920. Charles Édouard Guillaume  • 1921. Albert Einstein  • 1922. Niels Bohr  • 1923. Robert Andrews Millikan  • 1924. Manne Siegbahn  • 1925. James Franck / Gustav Hertz

1926. – 1950.

1926. Jean Baptiste Perrin  • 1927. Arthur Holly Compton / Charles Thomson Rees Wilson  • 1928. Owen Willans Richardson  • 1929. Louis de Broglie  • 1930. Čandrasekara Venkata Raman  • 1932. Werner Heisenberg  • 1933. Erwin Schrödinger / Paul Dirac  • 1935. James Chadwick  • 1936. Victor Franz Hess / Carl David Anderson  • 1937. Clinton Joseph Davisson / George Paget Thomson  • 1938. Enrico Fermi  • 1939. Ernest Orlando Lawrence  • 1943. Otto Stern  • 1944. Isidor Isaac Rabi  • 1945. Wolfgang Pauli  • 1946. Percy Williams Bridgman  • 1947. Edward Victor Appleton  • 1948. Patrick Blackett  • 1949. Hideki Yukawa  • 1950. Cecil Frank Powell

1951. – 1975.

1951. John Douglas Cockcroft / Ernest Walton  • 1952. Felix Bloch / Edward Mills Purcell  • 1953. Frits Zernike  • 1954. Max Born / Walther Bothe  • 1955. Willis Lamb / Polykarp Kusch  • 1956. William Shockley / John Bardeen / Walter Houser Brattain  • 1957. Lǐ Zhèngdào / Yáng Zhènníng  • 1958. Pavel Čerenkov / Ilja Frank / Igor Tam  • 1959. Emilio Segrè / Owen Chamberlain  • 1960. Donald A. Glaser  • 1961. Robert Hofstadter / Rudolf Mössbauer  • 1962. Lev Landau  • 1963. Eugene Wigner / Maria Goeppert-Mayer / J. Hans D. Jensen  • 1964. Charles H. Townes / Nikolaj Basov / Aleksandar Prohorov  • 1965. Shin'ichirō Tomonaga / Julian Schwinger / Richard Feynman  • 1966. Alfred Kastler  • 1967. Hans Bethe  • 1968. Luis Walter Alvarez  • 1969. Murray Gell-Mann  • 1970. Hannes Alfvén / Louis Néel  • 1971. Dennis Gabor  • 1972. John Bardeen / Leon Neil Cooper / John Robert Schrieffer  • 1973. Reona Esaki / Ivar Giaever / Brian Josephsonson  • 1974. Martin Ryle / Antony Hewish  • 1975. Aage Niels Bohr / Ben Roy Mottelson / James Rainwater

1976. – 2000.

1976. Burton Richter / Samuel C. C. Ting  • 1977. Philip Warren Anderson / Nevill Francis Mott / John Hasbrouck van Vleck  • 1978. Pjotr Kapica / Arno Allan Penzias / Robert Woodrow Wilson  • 1979. Sheldon Lee Glashow / Abdus Salam / Steven Weinberg  • 1980. James Cronin / Val Logsdon Fitch  • 1981. Nicolaas Bloembergen / Arthur Leonard Schawlow / Kai Siegbahn  • 1982. Kenneth G. Wilson  • 1983. Subramanijan Čandrasekar / William Alfred Fowler  • 1984. Carlo Rubbia / Simon van der Meer  • 1985. Klaus von Klitzing  • 1986. Ernst Ruska / Gerd Binnig / Heinrich Rohrer  • 1987. Georg Bednorz / Karl Alexander Müller  • 1988. Leon M. Lederman / Melvin Schwartz / Jack Steinberger  • 1989. Norman Foster Ramsey Jr. / Hans Georg Dehmelt / Wolfgang Paul  • 1990. Jerome Isaac Friedman / Henry Way Kendall / Richard E. Taylor  • 1991. Pierre-Gilles de Gennes  • 1992. Georges Charpak  • 1993. Russell Alan Hulse / Joseph Hooton Taylor Jr.  • 1994. Bertram Brockhouse / Clifford Shull  • 1995. Martin Lewis Perl / Frederick Reines  • 1996. David Morris Lee / Douglas Osheroff / Robert Coleman Richardson  • 1997. Steven Chu / Claude Cohen-Tannoudji / William Daniel Phillips  • 1998. Robert B. Laughlin / Horst Ludwig Störmer / Daniel C. Tsui  • 1999. Gerardus 't Hooft / Martinus J. G. Veltman  • 2000. Žores Alfjorov / Herbert Kroemer / Jack Kilby

2001. – 2024.

2001. Eric Allin Cornell / Wolfgang Ketterle / Carl Wieman  • 2002. Raymond Davis Jr. / Masatoshi Koshiba / Riccardo Giacconi  • 2003. Aleksej Abrikosov / Vitalij Ginzburg / Anthony James Leggett  • 2004. David Gross / Hugh David Politzer / Frank Wilczek  • 2005. Theodor W. Hänsch / John L. Hall / Roy J. Glauber  • 2006. John C. Mather / George Smoot  • 2007. Albert Fert / Peter Grünberg  • 2008. Yōichirō Nanbu / Makoto Kobayashi / Toshihide Masukawa  • 2009. Charles K. Kao / Willard Boyle / George E. Smith  • 2010. Andre Geim / Konstantin Novoselov  • 2011. Saul Perlmutter / Adam Riess / Brian Schmidt  • 2012. David J. Wineland / Serge Haroche  • 2013. François Englert / Peter Higgs  • 2014. Isamu Akasaki / Hiroshi Amano / Shūji Nakamura  • 2015. Takaaki Kajita / Arthur B. McDonald  • 2016. David J. Thouless / Duncan Haldane / John M. Kosterlitz  • 2017. Rainer Weiss / Kip Thorne / Barry Barish  • 2018. Arthur Ashkin / Gérard Mourou / Donna Strickland  • 2019. Jim Peebles / Michel Mayor / Didier Queloz  • 2020. Roger Penrose / Reinhard Genzel / Andrea Ghez  • 2021. Giorgio Parisi / Klaus Hasselmann / Shukurō Manabe  • 2022. Alain Aspect / John Clauser / Anton Zeilinger  • 2023. Anne L'Huillier / Ferenc Krausz / Pierre Agostini