File

24°01′31″N 32°53′03″E / 24.02528°N 32.88417°E / 24.02528; 32.88417

Nubijski spomenici od Abu Simbela do Filea
Svjetska baština – UNESCO

Egipat
Registriran:	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, vi
Referenca:	UNESCO

File (grčki: Φιλαί, Philai; egipatski: Pilak, P'aaleq; arapski: أنس الوجود‎, Anas el Vagud) je otok i arheološki lokalitet u južnom Egiptu na prvom kataraktu Nila kod Asuana. Zbog izgradnje Asuanske brane hramovi su 1969. godine prenešeni na drugi obližnji otok kako ga ne bi prekrilo Naserovo jezero. Godine 1979. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s hramovima u Abu Simbelu.

Historija

File se nalazi na historijskoj granici između Egipta i Nubije, i na njemu je izgrađen jedan od najpoznatijih hramova drevnog Egipta, Hram božice Izide. Iako je Izida oduvijek bila važna božica egipatskog panteona, tek su za vrijeme faraona Nektaneba I. (XXX. dinastija, 380.-362. pne.) na Fili podignute važnije građevine. Hram je bio mjesto hodočašća i posebno važno vjersko središte u grčko-rimsko doba^[1] kada se Izidin kult proširio po cijelom Mediteranu. Ptolemeidi su nastavili proširivati hramski kompleks, a rimski carevi August, Tiberije, Trajan i Hadrijan su dodali nove građevine. Nakon pojave kršćanstva ostalo je posljednje mjesto gdje su se očuvala tradicionalna vjerovanja, sve do 535. godine kada Izidin kult zabranjuje Justinijan I. Tu se nalaze najmlađi poznati natpisi na hijeroglifima i narodna predaja. Hram je kasnije pretvoren u crkvu sv. Stjepana koja je opstala sve do 12. vijeka.

Odlike

Panorama hramova na Fileu

Hramovi na otoku File nisu izolirani kompleks, već jako povezani s obližnjim hramovima na Abatonu i drugi na nubijskim obalama Nila, a koje su kontinuirano darivali faraoni velikim svećenicima Izide kao poklon (Dodekaschoenos). Današnji hram je osnovao Ptolemej I. Soter, a njegovi nasljednici su ga nastavili širiti. Njegova lokacija nije slučajna jer se vjeruje da je nadomak hrama grob jednog od Izidinih muževa, boga Ozirisa, Setovog brata, čije je tijelo raskomadano u 14 dijelova koji su rasuti po cijelom Egiptu. Prema predaji, ovdje su se vjenčali Kleopatra VII. i Gaj Julije Cezar.^[2]

Na samom otoku postoji gradacija hramova. Glavni je Izidin hram koji zauzima središnju os, a oko njega se nalaze drugi hramovi (Arensnufisov, Imhotepov, i dr.) koji su orijantirani prema središnjem hramu. Ukrašavanje zidova hrama je izvedeno prema sustavu Ptolemaic Philae kojim su teolozi odredili stroga pravila kojih su se umjetnici morali pridržavati. U hram se ulazi kroz visoke pilone do velikog dvorišta na čijoj se istočnoj strani nalazi "Hram rođenja" u kojemu su se rađali faraoni, a na zapadu je rimski hram. Nasuprot pilona iz dvorišta se ulazi u hipostilnu dvoranu (dvorana sa stupovima) čiji ravni svod nije potpuno zatvoren. Iz nje se ulazilo u unutarnje svetište gdje je bila skulptura božice Izide.

Na istočnoj strani otoka dominira Trajanov kiosk koji je Car podigao za svoje posjete otoku. Na sjeveru je kiosk posvećen božici Hator, te zatvoreni Augustov hram i Dioklecijanov slavoluk. Na zapadnoj strani je brdašce, a na jugu su Hadrijanova vrata koja vode do ulaza u Izidin hram.

Trajanov kiosk
Ptolomejevi piloni
Piloni i Hram rođenja iz dvorišta hrama
Hipostilna dvorana Izidinog hrama
Koptski križ iz vremena kada je bila crkvom
Ostaci Augustovog hrama
Hram božice Hator
Horusov hram
Izidin hram potopljen 1910. god.
Izidin hram noću

Izvori

↑ Miroslav Verner, Ladislav Bareš i Břetislav Vachala, Encyklopedie starověkého Egypta, Prag, Libri, 2007. str. 528. ISBN 978-80-7277-306-0 (cz)
↑ File - biser Egipta Arhivirano 2011-02-13 na Wayback Machine-u (cz) Preuzeto 7. svibnja 2011.