John Stuart Mill

John Stuart Mill
Filozofija 19. veka
Zapadna filozofija
Filozofija
Škola/Tradicijaempirizam, utilitarizam
Glavni interesipolitička filozofija, etika, ekonomija, induktivna logika
Znamenite ideje
javna/privatna sfera, hijerarhija uživanja u Utilitarizmu, liberalizam, rani liberalni feminizam, prvi sistem induktivne logike

Džon Stjuart Mil (енг. John Stuart Mill; 20. maj 1806 — 8. maj 1873) je bio britanski filozof empirista, socijalni reformator i zagovarač britanskog utilitarizma[1]. Smatra se najutecajnijim filozofom 19. veka u engleskom govornom području, i generalno, jednim od najuspešnijih branilaca liberalnog pogleda na čoveka i društvo. Kao odgovor verovanju da razmišljanja pojedinaca definitivno utiču na društvene i istorijiske promene, Mil je pokušao da konstruiše jednu filozofsku poziciju koja bi na pozitivan način mogla pomoći napretku nauke, slobodi pojedinca i dostizanju ljudskog blagostanja. Uspeo je da ponudi jednu alternativu tada dominantnim pogledima na moral i politiku, na jedan specifičan i kompaktan način, uspostavljajući istaknuto liberalnu tendenciju u razmišljanju o društvenim i političkim temama, ali takođe dovoljno tolerantnu i uključivu, da je se može smatrati pristupačnom različitim tipovima publike. Njegov rad na polju logike je otvorio nova vrata u filozofiji, dajući važan impuls njenom izučavanju. Takođe, njegove reformulacije klasičnog britanskog empirizma, kao i Bentamovog utilitarizma, dale su tim filozofskim pozicijama relevantnost i kontinuiranu vitalnost.

Biografija

Essays on economics and society, 1967

Džon Stjuart Mil rođen je u Londonu 1806. godine. Njegov otac, Džejms Mil, započeo je sinovljevo obrazovanje kada je ovaj imao samo 3 godine. Do sedamnaeste godine, Džon je već je bio poznavalac grčke književnosti i filozofije, a bavio se i proučavanjima hemije, logike i političke ekonomije. Izuzev perioda kada je bio poslanik u engleskom Parlamentu, živeo je u Francuskoj sve do smrti, 1873. godine.

Proučavao je i socijalističku doktrinu, pa, iako nije postao socijalista, aktivno je radio na poboljšanju položaja radničke klase. I pored takvog obrazovanja, zadovoljio se statusom "slobodnog intelektualca" i poslom službenika u kolonijalne Istočno-indijske kompanije, gde se zaposlio 1822. godine. Nešto kasnije postaje šef i u kompaniji ostaje sve do penzije, 1858. godine. Bio je član engleskog Parlamenta od 1865. do 1868. godine, kada nije uspeo da bude reizabran, zbog čega se vratio u Francusku. U Parlamentu, važio je za radikala jer se, između ostalog, zalagao za javno vlasništvo nad privatnim resursima, jednakost između polova, obavezno obrazovanje i kontrolu rađanja.

Izvori

  1. Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica John Stuart Mill. Cambridge University Press 1995., 1999. ISBN 84-460-0956-0

Vanjski linkovi

  • Wikimedia Commons ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: John Stuart Mill
  • p
  • r
  • u
Historija
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 100189299
  • LCCN: n79007044
  • ISNI: 0000 0001 2145 1271
  • GND: 118582461
  • SELIBR: 205613
  • SUDOC: 027029662
  • BNF: cb16832634f (podaci)
  • BIBSYS: 90054289
  • NLA: 35351912
  • NDL: 00450029
  • NKC: jn20000604033
  • RSL: 000040163
  • BNE: XX982464
  • CiNii: DA00728974
  • RKD: 56133
  • CONOR.SI: 23269987
  • NSK: 000013150