Klinovac |
Osnovni podaci |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Opština | Bujanovac |
Stanovništvo |
Stanovništvo (2022) | 539 |
Geografija |
Koordinate | 42°25′12″N 21°58′11″E / 42.4200°N 21.9697°E / 42.4200; 21.9697 |
Nadmorska visina | 466 m |
|
Ostali podaci |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | BU |
Koordinate: 42° 25′ 12" SGŠ, 21° 58′ 11" IGD Klinovac je naselje u Srbiji u opštini Bujanovac u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 539 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 604 stanovnika).
Demografija
U naselju Klinovac živi 425 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,2 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 163 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,31.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [2] |
| m | | | ž |
? | 11 | | | 8 |
80+ | 6 | | | 6 |
75-79 | 5 | | | 12 |
70-74 | 13 | | | 17 |
65-69 | 23 | | | 23 |
60-64 | 20 | | | 17 |
55-59 | 10 | | | 15 |
50-54 | 21 | | | 9 |
45-49 | 15 | | | 18 |
40-44 | 21 | | | 12 |
35-39 | 18 | | | 7 |
30-34 | 24 | | | 23 |
25-29 | 17 | | | 14 |
20-24 | 18 | | | 12 |
15-19 | 16 | | | 16 |
10-14 | 15 | | | 11 |
5-9 | 21 | | | 20 |
0-4 | 15 | | | 10 |
prosek | 39.2 | | | 42.5 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 145 | 151 | 159 | 167 | 174 | 166 | 163 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 28 | 43 | 18 | 34 | 19 | 12 | 7 | - | 1 | 1 | 3.31 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 238 | 71 | 134 | 21 | 9 | 3 | 209 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 35 | 135 | 35 | 3 | 1 | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 110 | 31 | - | - | 42 | - | 6 | - | 3 | 4 |
Ženski | 66 | 19 | - | - | 39 | - | - | - | 1 | - |
Oba | 176 | 50 | - | - | 81 | - | 6 | - | 4 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
Muški | - | - | 2 | 4 | 3 | 3 | - | - | 12 |
Ženski | - | - | - | 2 | 3 | - | - | - | 2 |
Oba | - | - | 2 | 6 | 6 | 3 | - | - | 14 |
K L I N O V A C
Položaj sela
Po rukopisima “Tragovi prošlosti” autora Tomislava Petrušević selo Klinovac se nalazi blizu Klenika I prostoru koje u poslednje vreme dobija geografski naziv Prohorovo, po Manastiru Sv. Prohor Pčinjski. Smešteno je sa desne I leve Kleničke reke. Čine ga nekoliko mahala udaljenih jedna od druge u zavisnosti od lokacije. Okružuju ga naselja: Krševica, Trejak, Drežnjica, Buštranje. Gledajući panoranu sela daje nam izgled na neku malu župu.
I s t o r I j a t
Klinovac se od vremena smatrao kao jedno od većih naselja u Kleničkom kraju. Još u vreme Osmanlijsog carstva Klinovac je imalo svoju školu uglavnom za monahe. Otuda se zna da je Klinovac imao veliki broj sveštenih lica, pačak I igumane. Istorijski podaci upućuju da je u Klinovcu kao prvi učitelj osnovne škole bio Dimitrijević Davi. Klinov<c preseca međunarodni put Ristovac – Klenike – Prohor Pčinjski – Kumanovo. Ovim putnim pravcem vremenom su se kretale mnoge osvajačke I okupatorske vojske I strane “horde”. Klinovac kao naselje je veoma prepozmatljivo po školovanju dece od strane rpditelja. Može se spravom reći da je Klinovac “IZNEDRIO”mnogo visokoobrazovane gradjane iz oblasti:prava, ekonomije, politike, prosvete, veronauke, medicine, bezbednosti , advokature I dr. koji su dali veliki doprinos u izgradnji naše države I pomoći gradjanima. Klinovac tookm II svetskog rata. Po kniževnom deli “Tako su ih učili” autora Aleksandra Trajkovića stoje podaci o masovnim ubistvima od strane bugarske vojske I policije na području Vranja I okoline a samim tim zločini su vršeni I u Klinovac . Decembra 1941. godine bugarska vojska I policija zarobili su Filipović Trajka Dušana,odveli ga u selo Pavlovac I tamo ubili. Marta 1943.godine ubijeni su Mančić Mane Kosta, Manasijević Jordan Milan, koje odveden u Rusce I tamo streljan, I Tašković Spira. Jula 1943. godine ubijeni su Nedeljković Stanislava Trajko I Aleksić Nikole Pera, a decembra 1943 . godine streljan je Marković Vase Vlada. Decenbra 1941, godine ubijen je Stefanović Tase . Klinovac posle II svetskog rata Posle oslobodjenje zemlje od fašizma I selo Klinovac je pristupilo u otklanjanju posledice ratnog razaranja. Odnah je sprovedeno glasanje naroda za koju će se vlast opredeliti, za bivšu Kraljevinu ili novu državu Federativnu NARODNU Republiku Jugoslaviju. I u Klinovcu kao I u drugim većim mestima formiran je mesni narodni odbor koji je služio gradjanima da ostvaraju svoja prava u novoj državi. Godine 1948. Klinovac je uz pomoć države izgradio “Zadružni dom” koji je kasnije preimenova n u dom kulture za obavljanje sportske I druge aktivnosti meštana sela. Uporedo sa tim država je uvela jedan nov system udruživanja poljoprivrednika “Kolektiivi – kolektivizacija” po uzoru staljinističkog modela. Međutin taj projekat nije zaživeo I on je morao da propadne. Uporedo sa tim u Klinovcu je I nekim selima Kleničkog područja sprovedeno snabdevaanje gradjana neophodnim potrebštinama. Pored dinara država je isprva uvela I “taačkice” kao platežno sredsrvo kojima su gradjani mogli da kupe tekstil ali u ograničenim količinana. To je činjeno zbog toga što nije bila roba u dovoljnim količinama u odnosu na tražnju. Negde sedamdesetih godina XX veka Klinovčani su pokušali uz pomoć države da prmene “Zeleni “ plan koji se ogledao u stvaranju zaseda kupina. To je učinjeno na udruženim parcelama. Međutim, zbog neadekvatnog zemljišta I sušne godine nije došlo do formiranja plantaža. Selo Klinovac kao I cello Kleničko područje je dobilo slektričnu struju negde sedamdeset ih godina. Period posle NATO agresije na Jugoslaviju Klinovac je dobio I vodu I izgradio vodovodnu mrežu takodje uz pomoć države I donacij Klinovac nekad I sad
_ S T A N O V N I Š T V O
Kao I ostala naseljena sela Kleničkog područja I Klinovac je doživeo iseljavanje mladih ljudi. Nezaposlenost, siromaštvo I beznađe ljudi da ostanu učinilo je svoje.Bela kuga umnogome je doprinela da u selu ostanu mnoga staračka domaćinstva. Klinovac su nekada činile preko 15o kuća /domaćinstva/ a sada ih je ostao sasvim malo. Poznate familije, domaćinstva I porodice /po nadimcima I prezimenu/: Stambolici, Bojažici, Popovići, Gidžini, Mutavdžici,Dunđerci, Mitkovići, Kovaćevići, Tasići, Micići, Pešići, Ćurčic i, Mihajlovići, Protići, Stojanovići, Kačarevići, Dundjerci,Ristići,Jovanovići,Terzici, Stošići, veljkovići, Stojmenovići, Stefanovići, Stankovići, Sto janovci, Đorđevići,Vasiljević - Terzici, Đakovci , Milanovići I dr. Neki od poznatih Klinovčana: Popović Velička Vladimir, monah I jedan od igumana manastira Prohora Pčinjskog. Zalagao se za očuvanje iodržavanje manastira I imovine. Potiče I svešteničke porodice a u njegovoj kući bila je škola isprva monaškog tipa.
Reference
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
| Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)