Porta Nigra
49°45′35″N 6°38′38″E / 49.7597°N 6.6440°E / 49.7597; 6.6440
| Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka | |
| Registriran: | 1986. (10. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Porta Nigra (latinski: Crna vrata) su najveća i najsačuvanija starorimska gradska vrata na svijetu. Izgrađena su oko 186. god. u njemačkom gradu Trieru čiji su zaštitni znak, a na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi upisana su 1986. god.
Ova vrata, koja su za vrijeme Rimskog carstva služila kao gradska vrata, visoka su 29,3 m, a izgrađena su bez uporabe cementa. Blijedožuto kvadratno kamenje pojedinačno ima težinu i do 6 tona, a Rimljani su ga rezali izrazito precizno sa svojim brončanim pilama pokretanih vodenim kolima. Podizani su na drvene oplate, te povezivani metalnim spojnicama. U srednjem vijeku mnogo kamenja je izvađeno i korišteno za druge građevine, kao što su 12 gradskih vrata. Tako se mogu vidjeti mnoge rupe od nestalih metalnih spojnica (klinova) i rđa gdje su nekada stajale. Grčki monah iz egipatskog samostana sv. Katarine, Simeon Trierski, tražio je da se ova vrata učvrste opekom i tako sačuvaju. Nedugo nakon njegove smrti 1035. god., on je kanoniziran i u njegovu čast je uz ova vrata podignuta Crkva sv. Simeona. Vrata su bila dijelom crkve sve do 1804. god. kada su Trier zauzeli Francuzi i Napoleon je dao naredbu da se uklone svi crkveni dodaci i da se vrate u izvorni rimski oblik. Danas je sačuvana samo istočna apsida crkve iz 12. stoljeća.
Vrata su otvorena turističkim posjetama i jedno su od nezaobilaznih znamenitosti Triera.
Izvori
Porta Nigra na Wikimedijinoj ostavi
- Fiske Kimball, George Harold Edgell i dr.: History of Architecture, 2001., Research & Education Assoc. ISBN 0-87891-383-1 (Google Books)
- Jas Elsner: Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100-450, 1998., Oxford University Press ISBN 0-19-284201-3 (Google Books)
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
