Sirijski Kurdistan

Sirijski Kurdistan
(Rožava)
Rojavayê Kurdistanê
Zastava (nedostaje slika grba)
Zastava Grb
Položaj Sirijskog Kurdistana
Država  Sirija
Glavni grad Kamišlo
Površina 31.000 km²
Stanovništvo /.
 - Broj /
 - Gustina stanovništva / st./km²
Područja Sirije pod vojnom kontrolom Kurda (u tamnoj žutoj boji) tokom Sirijskog građanskog rata
Kurdi u gradu Afrin

Sirijski Kurdistan, Rožava ili Zapadni Kurdistan (kur. Rojavaya Kurdistanê) je samoproglašeni autonomni region u Siriji. Deo je istorijske regije Kurdistan, čiji se jugozapadni deo nalazi u sastavu Sirije. Ovaj prostor obuhvata severne i istočne delove Sirije. Prema procenama, u Siriji živi između 1.750.000 i 2.200.000 Kurda.

Istorija

Ovo područje ulazi u sastav Sirije nakon Prvog svetskog rata. Tokom Sirijskog građanskog rata 2011—2013. godine, sirijski Kurdi su formirali svoje oružane snage pod nazivom Narodne zaštitne jedinice, koje su uspostavile kontrolu nad velikim delom Sirijskog Kurdistana. Takođe je formiran i Kurdski vrhovni komitet, kao upravno telo na teritoriji Sirijskog Kurdistana pod kontrolom kurdskih oružanih snaga. Za sedište komiteta određen je grad Kobane (na arapskom: Ajn al-Arab). U novembru 2013. godine, Kurdski vrhovni komitet je proglasio autonomiju regije, a tada je formirana i regionalna vlada.

  • Sirijski Kurdistan, 2014
    Sirijski Kurdistan, 2014
  • Sirijski Kurdistan, 2015
    Sirijski Kurdistan, 2015

Teritorija

Do juna 2015. godine, područja pod kontrolom Kurda su faktički bila podeljena u četiri teritorijalno odvojene enklave, dok su ostatak proklamovane teritorije Sirijskog Kurdistana pod kontrolom držale vojne snage Asadove vlade, pobunjenika i ISIL-a.

U junu 2015. kurdske oružane snage su preuzele kontrolu nad područjem uz tursku granicu, koje je razdvajalo kantone Džezira i Kobani, čime su ovi kantoni teritorijalno povezani. Izvan ove kontinuirane kurdske teritorije ostalo je područje kantona Efrin, kao i kurdska enklava u gradu Alep.

Administrativna podela

Faktičke granice tri kantona koji čine Sirijski Kurdistan u februaru 2014.

Sirijski Kurdistan je tokom 2014. godine administrativno podeljen na tri kantona:

Gradovi

U junu 2015. pod kontrolom Kurda su se nalazili sledeći značajniji gradovi na severu Sirije:

  • Afrin (Efrin)
  • Ajn al-Arab (Kobane)
  • Tel Abjad (Gire Spi)
  • Ras al-Ajn (Serekanije)
  • Amuda (Amude)
  • Al-Malikijah (Derik)
  • Kamišli (Kamišlo) - deo grada
  • Haseke (Hesice) - deo grada
  • Alepo (Heleb) - deo grada
  • Bitka za Haseke - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana
    Bitka za Haseke - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana
  • Bitka za Kamišli - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana
    Bitka za Kamišli - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana
  • Bitka za Alep - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana
    Bitka za Alep - delovi grada pod kontrolom oružanih snaga Zapadnog Kurdistana

Demografija

Severni delovi Sirije nastanjeni Kurdima (1935. godine).
Severni delovi Sirije nastanjeni Kurdima (danas).

Područje Sirijskog Kurdistana pored Kurda nastanjuju i Arapi, Asirci, Turkmeni i drugi. Glavna religija je sunitski islam, a zastupljeni su i hrišćanstvo i jezidizam.

Povezano

  • p
  • r
  • u
Sadašnje
Evropa
Pridnjestrovlje (od 1990) • Republika Kosovo (od 2008) • Novorusija (od 2014)
Azija
Republika Kina – Tajvan (od 1945) • Severni Kipar (od 1975) • Palestina (od 1988) • Va (od 1989) • Južna Osetija (od 1991) • Abhazija (od 1992) • Gaza (od 2005) • Zapadni Kurdistan (od 2013) • Islamska Država (od 2014)
Afrika
Saharska Arapska Demokratska Republika (od 1976) • Somalilend (od 1991) • Puntlend (od 1998) • Džubalend (od 1998) • Galmudug (od 2006) • Himan i Heb (od 2008) • Hatumo (od 2012)
Bivše 2
Evropa
Gagauzija (1990—1994) • Republika Srpska Krajina (1991—1995) • Ičkerija (1991—1999) • Republika Srpska (1992—1995) • Krim (1992—1995) • Herceg-Bosna (1992—1994) • Zapadna Bosna (1993—1995)
Azija
Suvadive (1959—1963) • Kačin (1962—1994) • Tamil Ilam (1983—2009) • Adžarija (1991—2004) • Nahčivan (1991—1993) • Irački Kurdistan (1991—2003) • Republika Arcah (1991–2023) • Tališ-Mugan (1993)
Afrika
Katanga (1960—1964) • Rvenzururu (1963—1982) • Bijafra (1967—1970) • Transkei (1976—1994) • Boputatsvana (1977—1994) • Venda (1979—1994) • Ciskej (1981—1994) • Anžuan (1997—2002) • Moheli (1997—1998) • Jugozapadna Somalija (2002—2006) • Mahir (2007—2009) • Azavad (2012)
Okeanija
Tana (1974) • Bugenvil (1975—1997) • Tafea (1980) • Vemerana (1980) • Rotuma (1987—1988)
Napomene:
1 Uključujući države i teritorije koje su proglasile svoju nezavisnost i kao takve su ili delimično priznate ili potpuno nepriznate, kao i teritorije koje nisu zvanično proglasile svoju nezavisnost, ali funkcionišu ili su funkcionisale kao takve u određenom vremenskom periodu.
2 U spisak bivših faktički nezavisnih država i teritorija uračunate su one faktički nezavisne države i teritorije koje su kao takve postojale od druge polovine 20. veka do danas.